Uz Augusta Šenou na Karlovu sveučilištu u Pragu od 1883.-1918. studiralo je 444 hrvatskih studenta. O poznatim  Hrvatima na Karlovu sveučilištu pročitajte na:  http://www.hcdzg.hr/default.asp?page=zan01.htm 

Zahvaljujući stipendiji  koju mu je dodijelio đakovački biskup J.J.Strossmayer, Šenoa je uz studij prava  u Pragu  započeo i svoju književnu i novinarsku  karijeru pišući za hrvatske i češke listove  te prevodeći. 

Osim studentskog života u Pragu, Šenou uz Češku veže i  njegovo porijeklo po ocu. Njegov djed po ocu potječe iz prekrasnog češkog gradića Časlava. Njihovo izvorno prezime  glasilo je  Šejnoha koje  je germanizirano u Schönoa  kako se August  prezivao sve dok 1860. Tijekom studija u Pragu prvi put je službeno naveden s pohrvaćenim prezimenom Šenoa. 

Šenoa je zadržao veze s Češkom  i nakon povratka u Zagreb pa je kao urednik "Vienca" objavljivao tekstove o češkoj kulturi i znanosti te prijevode čeških pjesnika. 

1873. na hrvatski  jezik preveo i operu Bedřicha Smetane "Prodana nevjesta" koja je tada izvedena u Zagrebu. Kao književnik i gradski senator August  je  održao  pozdravni govor na češkom jeziku na osnivačkoj skupštini Češke besede u Zagrebu,  1874. godine. Češka beseda je najstarije manjinske udruge u Hrvatskoj koja i danas djeluje. Više o njoj na : http://www.ceska-beseda-zg.hr/hr/ 

Za Šenoina života na češkom jeziku izlazila su njegova djela: Zlatarevo zlato, Prosjak Luka i Diogeneš.  

Grad Zagreb je financirao projekt, izradu i svečeno otkrivanje spomen-ploče čiji je autor  

arhitekt Vlado Milunić, Hrvat koji od 1956. živi u Pragu, a suautor je svjetski poznate praške zgrade "Kuća koja pleše".    

Na prigodnoj svečanosti spomen-ploču su  otkrile hrvatska veleposlanica u Češkoj Ines Troha i gospođa Jasmina Reis, nasljednica obitelji Šenoa uz održane govore predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijana Lipovaca i saborskog zastupnik i izaslanik zagrebačkog gradonačelnika Vladimira Bileka.